Premijer Crne Gore Duško Marković zatražio je juče od ministara i starješina institucija da pripreme precizan i održiv plan ublažavanja donijetih mjera u više faza tokom narednih 45 dana, a počev od danas, dok je član Nacionalnog koordinacionog tijela i direktor Kliničkog centra Jevto Eraković kazao da otvaranje škola i vrtića neće biti mjere koje će se prve razmatrati.

– Svaka sledeća faza zavisiće od naše spremnosti da očuvamo rezultate dostignute u suzbijanju epidemije. To je i preduslov ekonomskog i društvenog oporavka. Vlada i Nacionalni koordinacioni tim učiniće sve da u narednim sedmicama, takođe postupno i odlučno, stvorimo uslove za oslobađanje građanskog, preduzetničkog i stvaralačkog potencijala – kazao je Marković.

Premijer Marković je naglasio da su u suprotstavljanju epidemiji virusa korona postignuti zavidni rezultati.

– Ostajući dosledni primarnom zadatku zaštite zdravlja građana, Crna Gora mora da nastavi svoj ekonomski i društveni život – napisao je Marković.

Direktor KCCG je na pres konferenciji kazao da neće ići sa mjerama koje u prvom planu mogu predstavljati rizik. On je kazao da su dva zaražena u toj ustanovi na respiratoru i da je jedna osoba životno ugrožena.

– Škole i vrtići neće biti prvi na razmatranju. Prije zasjedanja NKT imali smo konsultacije u okviru kojih smo analizirali situaciju. Obavili smo razgovore i predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije i jasno je da sve zemlje u sličnoj poziciji kao i Crna Gora moraju da razmišljaju o tranzicionom periodu ukidanje mjera. Nacionalni koordinacioni tim je kao odgovorna institucija pokazao odgovornost u donošenju, pa će isto postupiti i u ublažavanju mjera. Ublažavanje mjera ne znači i njihovo nepoštovanje. Dakle, kada ih građani shvate kao nepoštovanje moraćemo da se vratimo u situaciju koju ne želimo. Očekujem da će kao što su i dosad pokazali odgovornost, tako biti i sa ublažavanjem mjera. Rezultati rada će biti vidljivi samo ako poštujemo mjere koje su na snazi – poručio je Eraković.

On je kazao i da je u KCCG hospitalizovano 17 pacijenata.

– Svi pacijenti sa Infektivne klinike su dobrog opšteg stanja, stabilni su i očekuju se njihovo retestiranje. Mnogi imaju po jedan negativan nalaz. Otpuštena su dva pacijenta, a dva su na respiratoru. Stanje jednog pacijenta kompilikovano i teško. Zdravstveni radnici su na prvoj liniji borbe i u neposrednom kontaktu sa pacijentima, a u ovom periodu smo izvršili testiranje na svim klinikama i naše dvije medicinske sestre i jedan medicinski tehničar su pozitivni na Kovid-19. Zahvaljujući mjerama koje smo preduzeli obezbijedili smo im na vrijeme smještaj koji koriste, nijesu sa prijateljima i porodicom, u izolaciji su. Nemaju komplikovanu kliničku sliku i dobro se osjećaju. U okviru KCCG imamo ispod 0,2 odsto zaraženih u odnosu na ukupan broja zaposlenih. Cilj je da nemamo nijednog, ali je jasno da je nemoguće izvršiti stopostotnu zaštitu. Medicinski radnici svjesno ulaze u rizik i bitno je da građani poštuju mjere – rekao je Eraković.

Dodao je da je u bolnici u Baru hospitalizovano devet pacijenata od kojih četvoro djece i svi su stabilno.

– U Beranama je na liječenju jedan pacijent, a u Nikšiću njih osam – dodao je Eraković.

Zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje Sedan Begić je saopštio da je epidemiološka situacija pod kontrolom i očekuje se da će se tako i nastaviti.

– Ipak, sa ovakvim virusom se ništa ne zna. Trudili smo se uvijek da idemo korak ispred i koristimo sve podatke koji su nam dostupni iz svih oblasti širom svijeta – rekao je Begić.

On je na pitanje da li je i kada epidemiološka kriva počela da pada kazao da smo pik imali 3. aprila i od tada imamo postepen pad slučajeva obolijevanja.

– Situacija na Vrelima ribničkim je zadovoljavajuća. Nije utvrđeno sekundarno obolijevanje. Ovo žarište je pod apsolutnom kontrolom i kandidovano je za razmatranje o popuštanju mjera. Prisustvo asimptomatskih prenosilaca u Crnoj Gori je oko 20 odsto. Osobe koje su identifikovane kao mogući oboljeli se preko kol centra upućuju da automobilom dođu do Kliničkog centra gdje se testiraju na korona virus – kazao je Begić.

Begić je rekao da je stopa urađenih testova u Crnoj Gori gotovo 8.000 na milion.

– Imamo dovoljno testova. Na svijetu ima oko 100 kompanija koje su izašle sa komercijalnim dostupnim testovima za utvrđivanje antittijela. Nijedan od njih nema odgovarajuću specifičnost i senzitivnost. Treba da prođe vrijeme da bi njihov kvalitet bio zadovoljavajući. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije širom svijeta iskazuju dozu obazrivosti kada se radi o tumačenju ovih testova. Kada budemo sigurni u njihovu tačnost, krenućemo sa takvom vrstom testiranja – pojasnio je Begić.

Iz Instituta za javno zdravlje su obavijestili da je su juče registrovali četiri nova slučaja inficiranih.

– Novooboljeli su iz Podgorice, Tuzi, Nikšića i Plava. Dosad je u Crnoj Gori od Kovida- 19 oboljelo 312 osoba, a oporavilo ih se 88. Od ukupnog broja registrovanih slučajeva trenutno oboljelih je 219, a na bolničkom liječenju se nalazi 35 osoba, dok je pod nadzorom 2.445 građana. U Crnoj Gori je dosad preminulo pet muškaraca koji su bili pozitivni na korona virus. Najveći broj zaraženih je u Podgoricai – 161, Tuzima 37, Nikšiću 33, Baru 23, Ulcinju 22, Andrijevici sedam, Bijelom Polju šest, Herceg Novom i Plavu po šest, Budvi pet, Danilovgradu i Tivtu po tri – navode u saopštenju.

Vlada je juče uputila juče Skupštini izvještaj „Odgovor na pandemiju KOVId-19”, u kome se navodi šta je preduzeto na sprečavanju širenja epidemije i o čemu će poslanici raspravljati u srijedu 22. aprila.

– Broj anketiranih osoba za koje su operateri Kol centra Instituta procijenili da je neophodno da ih provedu kroz upitnik je 1.613, odnosno dnevno su prosječno anketirane 54 osobe. Ekipe Instituta su učestvovale u iskrcavanju, pregledu i zbrinjavanju putnika na više od 20 međunarodnih letova. Zdravstveno-sanitarna inspekcija je donijela 14.244 rješenja, i to 2.609 rješenja o stavljanju pod zdravstveni nadzor, 7.850 rješenja o samoizolaciji, o produženju samoizolacije, samoizolaciji poslije karantina, 1.671 rješenja o stavljanju u karantin i institucionalnu samoizolaciju, 2.109 rješenja o samoizolaciji i produženju samoizolacije (oboljelih, zbog kontakta sa oboljelim ili sumnje zbog kontakta sa oboljelim), pet rješenja o izdavanju sanitarnih saglasnosti. Zbog sumnje na kontakt sa oboljelim izdata su 226 rješenja za 1.376 lica o samoizolaciji za stanovnike na Koniku, Vrela ribnička – navode u dokumentu.

U izvještaju preciziraju da su u Crnu Goru od 17. marta doputovala 9.562 crnogorska državljanina.

– Iz Crne Gore je od 17. marta otputovalo 16.036 stranih državljana, od toga 2.865 preko Aerodroma Podgorica. Odobreni su prelasci državne granice i tranzit kroz teritoriju Crne Gore za 475 lica – stranih državljana, od toga pod policijskom pratnjom za 412 lica, u 24 slučaja, bez policijske pratnje 63 lica, u tranzitu, u 12 slučajeva – pojašnjeno je u dokumentu.

Prenoseći iskustva o zbrinjavanju i liječenju inficiranih virusom korona, direktorica Infektivne klinike KCCG Dobrila Nikčević je kazala da im nije bilo svejedno pri prvom susretu sa tim pacijentima.

– Kad se uđe u prostor gdje su pacijenti oboljeli od korone, odnosno od Kovid 19 infekcije, ostaje se po četiri, pet, šest sati, jer se svakom pacijentu mora posvetiti određena pažnja. Onaj ko nije obukao taj skafander i proveo sate u takvoj ličnoj zaštitnoj opremi ne zna šta je napor. Sreća što imamo tu opremu jer nas ona štiti od moguće infekcije. Kada izađu, oni su potpuno mokri – opisuje Nikčevićeva.

Medicinska sestra Andrea Kalezić takođe navodi da je u početku postojao strah.

– Ipak, strah se vremenom smanjivao. Nije nam ni sada svejedno, ali smo se navikli na sve. Jer, evo ovo već traje neko vrijeme. Dolazimo svakog dana i sada smo upoznati sa svim – kaže medicinska sestra.

Na klinici se radi timski, a nakon posla gotovo svi sa Infektivne koji brinu o kovid pacijentima ne idu svojim kućama, nego u hotel. U želji da zaštite svoje porodice, odvojeni su od njih.

– Nije to lako, odvojeni ste od porodice, odvojeni od svih. Nigdje se ne ide. Odavde se ide samo do hotela. A od hotela dovde. Nema hodanja, nema šetanja, nema ništa – sumira rutinu svoju i svojih kolega dr Nikčević.

Specijalista zdravstvene njege u Institutu za javno zdravlje Dragana Vulikić istakla je da operateri za građane imaju mnogo razumijevanja i odgovaraju na svaki poziv.

– U kol centru se nekad radi i deset i više sati. Znamo da budemo umorni i iscrpljeni, ali bitno nam je da uspješno završimo dan – kazala je Vulikićeva.

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Aleksandar Obradović pojasnio je da u kol centru imaju dostupnog ljekara, a uloga ljekara u centru je dvojaka.

– Prije svega, operater koji razgovara sa građaninom, ukoliko ne može da riješi situaciju, može da se konsultuje sa nama da bi dobio adekvatnu informaciju, ili čak da neko od nas preuzme razgovor. S druge strane, oni koji se jave, a imali su simptome ili sumnjaju da su bili izloženi uzoročniku novog korona virusa se anketiraju i ljekari ih pozivaju. Nakon što je uspostavljena lokalna transmisija sve osobe koje su anketirane, odnosno one koje su imale simpotome ili bile u kontaktu sa nekim za koga sumnjaju da je obolio od korona virusa, pozvane su od strane epidemiologa i to se u više od 95 odsto slučajeva desi u sat vremena nakon što je osoba anketirana. I zapravo sve ovo treba posmatrati kao mozaik. Prvi dio slagalice je kad osoba poziva operatera i biva anketirana. Nakon toga mi uzvraćamo poziv i uzimamo obimniju anamnezu. Ako osoba ima simptome, pričamo o tim simptomima. Ukoliko je riječ o osobi koja sumnja da je bila u kontaktu sa nekim ko je pozitivan, pričamo o tom kontaktu. Ona nam detaljno opisuje taj kontakt. Zatim ispitujemo kako se osoba ponašala u danima koji su prethodili pojavi simptoma ili tom kontaktu i generalno ispitujemo čime se osoba bavi, sa kim živi. Dakle, uzima se iscrpna epidemiološka anketa – objasnio je Obradović.

Dežurni epidemiolog kol centra Marija Todorović zahvalila je studentima volonterima operaterima koji su, kako je rekla, u teškim vremenima pokazali veliku posvećenost, požrtvovanost, volju i entuzijazam.

– Oni su nam od ogromne pomoći da uspostavimo kontakt sa građanima koji zovu iz cijele Crne Gore. Takođe, istovremeno dugujemo veliku zahvalnost našim kolegama epidemiolozima, iz drugih opština, koji na terenu rade lavovski dio posla. Dosta su zatrpani i pozivima iz kol centra, a odgovorni su i za svoje epidemiološke službe i domove zdravlja. Tako da im zahvaljujemo na svemu što su uradili, na svakom pozivu na koji su odgovorili u bilo koje doba dana ili noći – poručila je Todorovićeva.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus upozorio je da zemlje koje planiraju da ublažavaju mjere na suzbijanju pandemije, moraju da budu spremne na brz odgovor u slučaju nove epidemije Kovida-19.

On je na virtuelnom sastanku sa ministrima zdravlja zemalja članica G20 u nedjelju, izjavio da ga ohrabruje činjenica da nekoliko članica počinje da planira kako da ublaži socijalne restrikcije zbog pandemije.

Direktor SZO je međutim ukazao da je ključno da se mjere na ublažavanju tih restrikcija sprovode po fazama.

– Ukidanje restriktivnih mjera, ne znači kraj epidemije u bilo kojoj zemlji, već jedino početak sledeće faze – rekao je Gebrejesus.

D.B.

---

Najviše zabrinuti građani koji su imali kontakt sa zaraženima
Ena Grbović iz Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, od pojave pandemije, radi u kol centru i to je, kako je rekla, potpuno novo iskustvo.

– Centar u kome radim se svakodnevno bavi analizom zdravlja stanovništva i zdravstvenim indikatorima i svakodnevno smo u kontaktu sa različitim kategorijama populacionih grupa. Međutim, ovo je nova vrsta rada, jer je to prvi kontakt građana sa nama preko telefona – istakla je Grbovićeva.

U danima kada se registruje veći broj slučajeva pozitivnih na korona virus građani su, kako je rekla, više uznemireni.

– Mi se trudimo da ih smirimo i pružimo im neku vrstu psiho-socijalne podrške, kako bi razgovor sa epidemiologom mogli da obave na najbolji način. Imali amo različitih iskustava. Zovu ljudi sa različitim problemima, a najviše su zabrinuti oni koji su svjesni da su imali kontakt sa osobama inficiranim korona virusom. Mi tada prvo pokušavamo da popričamo sa njima, pa tek onda govorimo o simptomima. Imamo i praksu da nakon obavljenog razgovora te građane ponovo pozivamo da vidimo kako su, naročito ako su uznemireni. Želimo da im damo do znanja da mogu da se oslone na zaposlene Instituta za javno zdravlje. Ako čovjek ovaj posao radi onako kako treba, to mora u nekom dijelu i da ponese sa sobom kući, ali radimo u zdravstvenoj ustanovi, tu smo za građane, i očekivano je da tako bude – rekla je Grbovićeva.


Fizička distanca jedini lijek do pojave vakcine
Do pronalaska vakcine protiv virusa korona, mjere fizičkog distanciranja jedine imaju smisla i efekta u borbi protiv zaraze, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša navodeći da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti da li će se epidemija pojaviti na jesen.

– Jedno je sigurno – kakva god da bude jesen u Evropi i svijetu takva će biti i kod nas. Samo što ćemo se mi truditi da kao i dosad učimo na greškama i iskustvu drugih i zadržimo prednost nad virusom koju smo stekli pravovremenim sprovođenjem mjera – kazao je Mugoša agenciji Mina.

Upitan da li je moguće da se na jesen ponovo pojavi epidemija korona virusa, on je kazao da u ovom trenutku niko ne može dati tačan odgovor na to pitanje.

– Sve ovo što sada radimo, radimo upravo da bismo osigurali mirniju budućnost. Do pronalaska vakcine mjere fizičkog distanciranja jedine imaju smisla i efekta. Sve mimo toga rezultiralo bi ogromnim obolijevanjem i, na žalost, posledičnim umiranjem – rekao je Mugoša.


Montefarm distribuirao milion i po maski
Montefarm je, u saradnji sa Kriznim medicinskim štabom, u protekle tri nedjelje distribuirao 1.355.450 hirurških maski, 157.250 N95 maski višeg stepena zaštite, 808.000 komada rukavica, 2.485 zaštitnih naočara, 15.555 zaštitnih odijela, 116 daljinskih termometara i 1780 zaštitnih vizira.

– Ova lična zaštitna oprema je distribuirana zdravstvenim ustanovama (domovi zdravlja, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, KCCG i bolnice u Crnoj Gori, Institut za javno zdravlje, Zavod za transfuziju krvi, Stomatološka komora), kao i Upravi za imovinu, Fondu za zdravstveno osiguranje, Vojsci Crne Gore, Upravi policije, Vladi Crne Gore, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu zdravlja, opštinama u Crnoj Gori itd – navodi se u dokumnetu koji je Vlada uputila Skupštini na razmatranje.


Institutu dnevno 800 poziva za pomoć
Student pete godine Medicinskog fakulteta u Podgorici Stefan Mikić dio je tima u kol centru Instituta i svakodnevno razgovara sa osobama koje su sumnjive na virus korona. On je za PR centar kazao da su studenti željeli da se angažuju i pomognu profesorima i asistentima i na taj način daju doprinos u borbi protiv pandemije korona virusa.

– Svi studenti su prošli kvalitetnu obuku i spremni smo da primimo sve pozive tokom dana. Kol centar radi od 8 do 23 časa i u tom periodu smo podijeljeni u tri smjene. Pratimo mjere socijalne distance, pravila prevencije i nosimo zaštitnu opremu kako bismo zaštitili sebe i druge – kazao je Mikić.

SOS liniju 1616 dnevno, kako je rekao, pozove i do 800 građana.

– Olakšavajuća je okolnost što zajednički pristupamo svemu. Radimo kao veliki tim sa istim zadatkom, sa istim ciljem – da pobijedimo ovu pandemiju i da bude što manji broj oboljelih. Sa kolegama diskutujem o dešavanjima u našoj državi, ali i u svijetu. Pratimo šta se dešava, prisustvujemo onlajn kursevima i vebinarima, koji su dostupni preko Svjetske zdravstvene organizacije – rekao je Mikić.